Komunalno Hvar d.o.o
Vlade Stošića 7
21450 Hvar

Komunalno Hvar d.o.o.

Kućno kompostiranje

 

Biootpad je kuhinjski otpad, vrtni ili zeleni otpad. Čini oko jedne trećine ukupnog komunalnog otpada i vrijedna je sirovina za dobivanje kvalitetnog komposta koji se dalje može koristiti za dohranjivanje vrtova i lončanica.

 

Što je kompostiranje?

Kompostiranje je metoda razgradnje biootpada pomoću mikroorganizama. To je najstariji i najprirodniji način recikliranja kojim možemo smanjiti svoj otpad za oko 30%.  Za kompostiranje nije potreban veliki prostor, pa možemo kompostirati  i u sjenovitom kutu vrta, dvorišta ili balkona. Kompostiramo pomoću kompostera kupljenih u trgovini ili u hrpi ograđenoj drvom, žicom ili nekim drugim materijalom.

 

Zašto kompostirati?

  • Smanjujemo količinu kućnog otpada za oko 30 %
  • Besplatno proizvodimo kompost koji, između ostalog, sadrži i humus koji oplemenjuje tlo i čini ga plodnijim

 

Kako i gdje kompostirati?

  • Komposter postavljamo na sjenovito mjesto.
  • Da bi suvišna tekućina mogla otjecati, u komposter najprije položimo sloj od 20-tak cm krupnijeg materijala (grančica, pruća…) usitnjenih do veličine palca. Zatim nastavimo s odlaganjem pripremljenog biootpada.
  • Biootpad za kompostiranje pripremamo tako da ga što bolje usitnimo. Uvijek miješamo svježi, vlažni, zeleni biootpad (npr. kuhinjski otpad) sa suhim i drvenastim (npr.suho lišće, grančice, piljevina, male količine usitnjenog kartona, papira). Time osiguravamo dobar odnos hranjivih sastojaka i optimalnu vlažnost.
  • U prvo vrijeme odloženi biootpad pospemo vrtnom zemljom ili gotovim kompostom. To će pospješiti procese razgradnje kompostnog materijala.
  • Pre malo ili previše vlage je štetno. Vlažnost provjeravamo tako da iz sredine hrpe uzmemo šaku kompostiranog materijala i čvrsto stisnemo. Iz šake ne smije curiti voda, a materijal mora poprimiti oblik grude, tj. ne smije se rasipati.
  • Povremeno izmiješamo i rastresemo sadržaj kompostera kako bi se kompostirani materijal prozračio.
  • VAŽNO: BIOOTPAD USITNITI – IZMIJEŠATI – KONTROLIRATI VLAŽNOST –POVREMENO RASTRESTI!

 

 

  Što smijemo kompostirati?

  • Kuhinjski otpad (ostatci i kore voća i povrća, ljuske jaja, talog od kave, vrećice čaja, ostatci kruha…)
  • Vrtni ili zeleni otpad ( uvele biljke, lišće, usitnjene grane, kora drveta, pokošena trava, zemlja…)
  • Ostali biootpad ( kosa i dlaka, piljevina, kartoni od jaja i male količine papira, kuhinjske maramice, pepeo drvenog ugljena…)

 

Što NE smijemo kompostirati?

  • Kuhinjski otpad (ostatci kuhanih jela, meso, riba, kosti, koža, mliječni proizvodi, ulja i masti…)
  • Vrtni otpad (bolesni ostatci biljaka)
  • Ostali otpad (velike količine papira, pseći i mačji izmet, sadržaj vrećice iz usisavača, pepeo kamenog i smeđeg ugljena, stare lijekove, ulja, stiropor, cigarete… )

 

Koje su moguće poteškoće kod kompostiranja?

 

 
Problem Uzrok Rješenje
Neugodan miris Najčešće zbog odlaganja ostataka hrane ili zbog jako nabijenog i slabo prozračnog materijala. Potrebno je dodati drvenastog materijala kao što je piljevina, usitnjeno granje ili suha trava i sve skupa pomiješati i prorahliti.
Suha kompostna masa Nedostatak vlage Povremeno, posebno za vrijeme ljetnih mjeseci kompostnu masu potrebno je zaliti vodom.
Spor proces kompostiranja Najčešće zbog viška drvenaste, odnosno celulozne mase. Da bi se dobio prvi kompost potrebno je 6-12 mjeseci. Proces se ubrzava dodavanjem lakše razgradivog materijala kao što su kuhinjski otpaci ili svježa trava.

 

Kako znamo da je kompost zreo?

Kompost sazrijeva u roku od šest  do dvanaest mjeseci ovisno o količini biootpada i omjeru materijala bogatih dušikom i ugljikom. Zreo kompost je ujednačenog izgleda; grumenast, tamnosmeđe do crne boje, miriše na šumsku zemlju. U njemu ne prepoznajemo više početni biomaterijal, osim nekih teže razgradivih dijelova, poput koštica voća, ljuski oraha, komadića drva… Nezreli kompost nema tamnu boju, kiselkastog je mirisa ili miriše na gljive. U njemu se mogu naći ostaci lako razgradivih tvari poput lišća, ostataka povrća i sl. Takav kompost mora još neko vrijeme odležati. Najbolje je da ga preokrenemo i ostavimo da dozrijeva.

 

Biološka obrada komposta

Proces kompostiranja može se poboljšati korištenjem posebnih vrste gujavica (Eisenia foetida  „red wiggler“ ili Lumbricus rubellus „ crvene kalifornijske gliste“ ). Gujavice se hrane biootpadom i prerađuju ga svojim probavnim sustavom, te stvaraju kvalitetan kompost. Mogu se nabaviti od ovlaštenih uzgajivača i ako im se osiguraju povoljni uvjeti u kompostu (dovoljna vlažnost i povoljna temperatura) nastavljaju se razmnožavati.

U novije vrijeme sve više se spominje EM tehnologija kao učinkovita pomoć pri kompostiranju. EM (efektivni mikroorganizmi) sastoji se od raznih mikroba, mikrobnih skupina, gljivica i kvasaca koji zajedničkim djelovanjem pospješuju razgradnju organskih otpadaka. Dolazi u obliku neaktivne otopine koja se može nabaviti od ovlaštenih proizvođača.